Albanski političari nijesu puno uradili u godinama iza nas

 Albanski političari nijesu puno uradili u godinama iza nas

foto skupstina.me

Albanska manjinska zajednica nije dobila puno toga u periodu iza nas , podaci su istraživčkog rada “Albanska manjina u Crnoj Gori, između saradnje i kolaboracije” Ulcinjana Almira Čauševića. Situacija je takva, uprkos činjenici da su nacionalne političke partije Albanaca, barem jedna, a i više, u kontinuitetu bile dio vlasti.

” Čitavo istraživanje imalo je za cilj da ukaže, koja je uloga albanskih manjinskih partija, odnosno poslanika, u ostvarivanju prava albanske manjinske zajednice, i koje je benefite osjetila ta grupacija u posljednjih 20 godina. Istraživanje je rađeno za period od 1998. do 2016. godine”, kazao je Čaušević.

Upravo je ta 2016 možda I najbolji pokazatelj zašto se albanska manjinska zajednica okrenula drugim partijama, I zašto su na tim parlamentarnim izborima, albanske nacionalne partije dobile najmanji broj glasova I imale samo jednog poslanika u Skupštini Crne Gore.

foto Portal Ulcinj- Almir Čaušević

“ Suštinski rečeno, ako pogledamo socio-ekonomski položaj Albanaca, kao I napredak u ostvarivanju određenih prava, od kojih su neki de facto na papiru, ali njihovo sprovođenje je jako malo, tako da ne postoji mogućnost zadovoljstva ni albanske manjinske zajednice, a ni partija”, kazao je Čaušević. To nezadovoljstvo zajednice, potkrijepljuje činjenicom da su Albanci na izborima 2016. svojim glasom direktno podržali DPS, ili neke druge partije,o čemu svjedoči I zborni rezultat.

“ Albanske nacionalne partije sve dok djeluju kao sateliti, neće imati gravitaciju na političkoj sceni Crne Gore. Kada počnu djelovati kao jedinstvena planeta, možda će njihov uticaj na rješavanje problema albanske manjinske zajednice dati neki rezulat”, ocijenio je Čaušević.

Istraživanje je pokazalo, da je izostalo i poštovanje političkih sporazuma, koji su se uredno potpisivali nakon izbora, a i podaci o brojevima usvojenih amandmana Albanskih poslanika su poražavajući. Ova vrsta istraživanja rađena je po prvi put.

“ U periodu od 2000 do 2016, od 563 amandmana , koje su pojedinačno podnijeli poslanici albanskih manjinskih partija, samo 6,5 odsto amandmana je prošlo. Kada tom broju dodamo amandmane podnijete sa ostalim poslanicima iz nealbanskih partija, onda je taj procenat 10, 5 posto, od 734 amandmana”,podaci su istraživanja.

Čaušević ističe da se nijedan amandman  koji je prošao, ne odnosi na neko osnovno pravo ili osnovni problem Albanaca.

“Amandmani koji su se odnosili na jezik, obrazovanje, proporcionalnu zastupljenost, autentnično predstavljanje, nijesu prošli . To ukazuje na neprincipijalnu saradnju , odnosno saradnju koja nije težila ostvarivanju prava manjine,” istakao je Čaušević.

U istraživanju su učestvovali bivši i sadašnji poslanici u Parlamentu Crne Gore- Genci Nimanbegu, Fatmir Đeka, Mehmed Bardhi, Amir Holaj, Nik Đeljošaj, Vaselj Siništaj, Džemal Perović, Dritan Abazović i Luiđ Škrelja.

KNJIGA USKORO NA CRNOGORSKOM I ALBANSKOM JEZIKU

Istraživanje je sprovedeno za period od 1998 do 2016 godine u okviru master rada, koje je ove godine  objavljeno u formi knjige, na engleskom jeziku. Našem tržištu, knjiga bi  trbala da bude dostupna do marta naredne godine. “ Zahvaljući Fondu za manjine, knjiga se prevodi na albanski jezik, a uskoro vjerujem I na crnogorski. Tako da će građanima biti dostupne obije verzije”, rekao je Čaušević.

Avatar

Suzana Ganić

Pročitajte još