Đukanović: Naše društvo je puno predrasuda, smatra se da je svaki političar korumpiran

 Đukanović: Naše društvo je puno predrasuda, smatra se da je svaki političar korumpiran

Izvor: Kabinet predsjednika CG

Crnogorsko društvo je puno predrasuda, pa se uzima zdravo za gotovo da je svaki političar korumpiran, a svaki privatnik beskrupulozni profiter, kazao je danas u govoru povodom jubileja Privredne komore predsjednik Crne Gore i lider DPS-a Milo Đukanović.

Đukanovićev govor prenosimo u cjelosti: 

Crna Gora suočava sa ozbiljnim izazovima. Odgovori na njih uveliko će oblikovati našu budućnost, kako u kompanijama, tako i u društvu u cjelini.

Odgovor svakako nije mirenje sa okolnostima, traženje krivca u drugima, ili u zlim vremenima. Odgovor je u vrijednom radu, u preduzimljivosti i inovacijama, ali i u pomoći i solidarnosti.

To potvrđuju i ovogodišnji laurerati. Ja im iskreno čestitam i zahvaljujem na doprinosu koji daju crnogorskoj ekonomiji, u vrlo složenom poslovnom okruženju.

Za čitav svijet 2020. godina bila je vanredna. Pandemija i globalna recesija promijenile su svijet koji smo poznavali i živote koje smo živjeli. U posljednjih 100 godina svijet ne pamti pandemiju poput današnje. Generacije rođene nakon II svjetskog rata nikada nijesu bile suočene sa toliko nepoznanica, straha, izolacije i stradanja. 

U Crnoj Gori 2020. je bila i politički upečatljiva. Nakon 30 godina vlasti koalicije koja je zemlju dovela do obnove nezavisnosti, članstva u NATO i do predvorja EU, došlo je do promjene na miran i demokratski način.

Bio je to još jedan dokaz demokratske zrelosti crnogorskog društva i potvrda kvaliteta reformi realizovanih tokom poslednje tri decenije.

Prva promjena vlasti i početni period kohabitacije donose mnogo nepoznanica i izazova, ali to iskustvo smo morali steći. Nakon njega crnogorsko društvo će dostići viši nivo demokratske kulture i državno političke odgovornosti. Posebno izoštriće se senzibilnost društva da svaka sledeća promjena vlasti, pored toga što je po definiciji demokratije poželjna, bude obavezno i promjena na bolje. 

Makroekonomski podaci pokazuju da je prošla godina za Crnu Goru bila jedna od najtežih. Ne samo zbog dvocifrenog pada BDP-a, već prije svega zbog izgubljenih radnih mjesta, ugašenih kompanija, nerealizovanih projekata.

Pored turističke privrede i sa turizmom povezanih uslužih djelatnosti, najviše su pogođena mikro, mala i srednja preduzeća. Bez stabilizacije uslova poslovanja i podrške države mnoga od njih neće preživjeti, što će značiti novi pad zaposlenosti.

Ipak, 2020. je imala i pozitivnih rezultata. Može se s pravom reći da je to godina pobjede nauke i inovacija. Zahvaljujući nauci svijet se uspješnije suočava s pandemijom. Bilo je potrebno kraće od godinu dana da se dođe do djelotvorne vakcine protiv COVID-19.

Ranije su za slične bolesti trebale godine ili čak decenije. Automatizacija i digitalizacija su omogućile da ljudi mogu da rade od kuće, da trguju iz svojih domova, djeca i studenti da uče na daljinu, da svijet funkcioniše po novim onlajn diplomatskim metodama.

Godina iza nas je i godina izražene solidarnosti i požrtvovanosti. U Crnoj Gori su pregalaštvo i znanje zdravstvenih radnika spasili brojne živote. Svjedočili smo i svjedočimo nezaboravnim primjerima solidarnosti s najugroženijima, humanosti naših ljudi i naših prijatelja i partnera iz inostranstva, vrijednim donacijama kojima su značajno ublažene teške posljedice pandemije.

Biznis zajednica se pokazala posebno odgovornom. Nije jednostavno poslovati u vanrednim okolnostima. Treba zaštititi zaposlene, a istovremeno obezbijediti kontinuitet proizvodnje, dostupnosti i snadbijevanja proizvoda i usluga. Mnoge kompanije bile su na usluzi ranjivim grupama.

Pokazale su odgovornost prema onima koji su u krizi najugroženiji. Uz sve probleme sa kojima su se suočavale, kompanije su pokazale svoju otpornost i fleksibilnost da posluju i u novim okolnostima.

Jasno je da pored države, privreda igra ključnu ulogu u društvu. Privreda je obezbijedila konstantno snadbijevanje esencijalnih roba i usluga. Bez privrede i njene digitalne infrastrukture i servisa ne bismo mogli nastaviti proces obrazovanja, trgovine, plaćanja, rada od kuće. 

Nadamo se da će pandemija biti uspješno obuzdana, u mjesecima koji dolaze, ali postoji rizik da ćemo s virusom nastaviti da živimo. Svakako, nema lakih i brzih načina da se prevaziđu ekonomski problemi koji su posljedica krize. A naši ekonomski problemi su kompleksni. Vjerujem ipak da ih je moguće riješiti. Neke lekcije se mogu naučiti i iz naše bliske prošlosti. 

Krajem prošlog i početkom ovog vijeka budžet Crne Gore je bio u konstantnom deficitu, zavisan od pomoći, dotacija i kredita; nezaposlenost je bila visoka, siva ekonomija ugrožavala postojeće i buduće regularne biznise; infrastruktura zapostavljena i devastirana.

Na razmeđi vjekova politička budućnost Crne Gore je bila potpuno neizvjesna. Za uspostavljanje održivog sistema bila je potrebna vizija i konzistentan plan reformi. Pripremljene su sveobuhvatne mjere u monetarnoj, fiskalnoj, trgovinskoj, socijalnoj i politici privlačenja investicija. Postavljeni su temelji ne samo stabilizacije već i dugoročnog razvoja. Crna Gora je mirnim putem, u saradnji sa Srbijom i sa EU, obnovila svoju nezavisnost, postala članica NATO i lider u pregovaračkom procesu sa EU. 

Dozvolite da podsjetim na nekoliko najmarkantijih podataka, koji se olako previđaju i od strane pojedinaca iz nove vlasti neodgorno i netačno plasira priča o „sprženoj zemlji“.

Prosječna neto zarada 2000. u Crnoj Gori iznosila je manje od 100 eura, a 2019. – 515 eura.

Dakle, zarade su povećane pet puta. Povećanje dohotka nije bilo samo apsolutno već i relativno, u odnosu na države Evropske unije. Dohodak po glavi stanovnika u Crnoj Gori, izražen u paritetu kupovne moći, 2000. bio je na nivou od 29% prosjeka Evropske unije, a 2019 – 50%.

Broj zaposlenih, u ovom dvadesetogodišnjem periodu je povećan za preko 60 hiljada, a broj nezaposlenih smanjen za preko 40 hiljada. U istom periodu stopa siromaštva je prepolovljena.

Pored nominalnog povećanja dohotka, rasta zaposlenosti, smanjenja nezaposlenosti i stope siromaštva, Crna Gora je u kontinuitetu unapređivala okvir za kvalitetan i prosperitetan život građana. Na ovo upućuje i izvještaj Ujedinjenih nacija, o razvoju po mjeri čovjeka. Crna Gora je svrstana u kategoriju država sa veoma visokim nivoom razvoja po mjeri čovjeka i 2019. je zauzimala 48 poziciju od 189 država. 

Ipak, danas često slušamo da sve što je urađeno u dosadašnjem periodu nije dobro. Za sve probleme neobjektivno i kritizerski okrivljuje se prethodna vlast. Iako, poznato je da nema bezgrešne vlasti. Te greške ne mogu zasjeniti izuzetne rezultate koje smo postigli.

Ne može biti opravdanje ni to što je naše društvo puno predrasuda, i što se uzima zdravo za gotovo da je svaki političar korumpiran, a svaki privatnik beskrupulozni profiter. Takvo poimanje politike i biznisa mora se prevazići, ako hoćemo da gradimo zdravije i bogatije društvo. 

Namjerno ili slučajno se previđa ekonomski razvoj, koji je posljednjih dvadeset godina ostvaren. Taj razvoj nije pao s neba, niti je rezultat stihije. Razvoj koji je ostvaren u najvećem dijelu je rezultat institucionalnog poretka koji je stvaran, počev od uvođenja eura, slobodne trgovine, slobodnih kapitalnih tokova, konkuretnog poreskog sistema, unapređenja poslovnog ambijenta i infrastrukturnih projekata koji su realizovani.

Da nije tako ne bi brojni investitori u kontinuitetu ukazivali povjerenje ekonomiji Crne Gore. To povjerenje se gradi godinama, a može se, čemu svjedočimo ovih dana, ugroziti i jednom izjavom.

„Napraviti nešto, to je spor i težak proces koji traje godinama. Uništavanje je lak posao za koji vam nije potreban ni dan“ govorio je Vinston Čerčil. 

Ipak, nadam se da ćemo imati dovoljno mudrosti da razumijemo kontekst u kojem se nalazi današnja Crna Gora i izazove koji su pred nama. Kriza u kojoj se nalazimo prilika je da preispitamo naš društveni i ekonomski model. Da se zapitamo kako da izgradimo osnove za inkluzivan, pametan i održiv rast u budućnosti. 

Diverzifikacija naše ekonomije je ne samo važna, nego i neophodna. Jasno je da je prevelika zavisnost od turizma rizik. To je pokazala i ova kriza. Ali diverzifikacija ne znači zapostavljanje ili zatiranje pupoljaka naše ekonomije koji su procvjetali. Diverzifikacija znači da stvorimo uslove da novi sektori i nove industrije izrastu i da se razvijaju.

U mnogima se već vide početni koraci primjene novih tehnologija. Sve je veći broj IT kompanija iz Crne Gore koji svoje proizvode i usluge prodaju i u inostranstvu. U sektoru proizvodnje i prerađivačke industrije takođe imamo uspješne primjere. Trebamo ih podržati i afirmisati. 

Crna Gora treba da teži ekonomskom sistemu u kojem svako ima mogućnost da uspije na temelju vrijednog rada i kreativnosti. Sistem koji će produkovati nove kvalitetne poslove, održivu ekonomiju, inovacije i zdravo životno okruženje. Uz to, važno je da pokažemo odgovornost za ugrožene, da smanjimo nejednakost i da povećamo socijalnu mobilnost.

Dakle, u najkraćem, Crnoj Gori treba koherentna i konzistentna nacionalna strategija koja će odgovoriti na pitanja strukturnih izazova sa kojima se danas suočavamo. Potrebna nam je jasna vizija i potrebni su nam odgovorni ljudi koji imaju znanja, sposobnosti i hrabrosti da je implementiraju.

Uvijek imamo izbor kako ćemo se suočiti sa izazovima, da li ćemo izabrati da predano radimo, ili da se žalimo. Prije više od dvije hiljade godina Kato stariji je savjetovao da se za vrijeme velikih kiša „nađu poslovi koji se mogu raditi unutra“.

Papa Franjo šaljivo je upozorio one koji ulaze u njegove privatne odaje u Vatikanu natpisom „Zabranjeno kukanje!“. Pored sitnijim slovima piše: „Oni koji se toga ne pridržavaju podliježu sindromu viktimizacije sa značajno smanjenim nivoom dobrog raspoloženja i sposobnosti za rješavanje problema“.

Niko ne zna što će nam donijeti budućnost, kada i kako će se završiti pandemija, koliko će nam trebati vremena i novca da saniramo njene ekonomske i socijalne posledice.

Mnoge stvari ne možemo promijeniti. Važno je da se usmjerimo na ona pitanja koja možemo riješiti, na ono što mi možemo učiniti. Potrebno je traganje za novim rješenjima i odgovorima, a ne vraćanje u prošlost. Potrebna je i odlučnost. Takođe i sigurnost i predvidivost ekonomskog sistema. I naravno stabilnost multietničke, građanske Crne Gore, članice evroatlantske zajednice, čiji evropski put nema alternativu.

Bez obzira na poslove koje radimo, svi treba da postavimo isto pitanje: Što ostavljamo iza sebe? Koje odluke, koje akcije? I biznisi, a posebno donosioci odluka su tu zbog ljudi. Naš posao je da učinimo ljudima život boljim. 
 
Dobitnicima još jednom čestitam veliko priznanje, i želim svima uspjeh u budućem radu, na svoje i na dobro naše države Crne Gore, i svih njenih građana. 

Avatar

Portal Ulcinj

Pročitajte još