Albanci u Crnoj Gori očekuju da 28. Novembar – Dan albanske zastave, konačno bude proslavljen u skladu sa Zakonom

Iako je Skupština Crne Gore još krajem decembra 2019. usvojila Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, koji je doveo do slobodnije upotrebe i isticanja nacionalnih simbola manjinskih naroda, zastave koje se zavijore i danas otvore nove priče i tenzije.

Godinama je upravo to pitanje dovodilo do tenzija na političkoj sceni Crne Gore i novčanog kažnjavanja građana i turista. Danas kazni nema, ali tenzija ima. Problem je posebno izražen u mjestima gdje većinsko stanovništvo čine Albanci, čiji su se politički lideri zdušno zalagali za usvajanje zakona koji će donijeti slobodu u isticanju nacionalnih simbola.

Predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori Faik Nika očekuje da se ove godine ispoštuje, prije svega Zakon, te da se 28. novembra na Dan albanske zastave to obilježje i zavijori, pored crnogorske zastave, na institucijama koje je i Zakon predvidio.

Šta kaže zakon?

“U opštinama gdje su prema popisu stanovništva manjinski narod ili manjinske nacionalne zajednice većinsko stanovništvo, na lokalnim i državnim institucijama, u službenim prostorijama i salama za vjenčanje predviđeno je da se stalno vijori državna i zastava tog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice”, piše, između ostalog, u Zakonu o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola.

Isto tako stoji da: „Na dan nacionalnog praznika manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice čine više od pet odsto stanovništva, na opštinskim i državnim institucijama ističe se zastava manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice.“

Nika podsjeća da prošlog 28. novembra zastave nije bilo ni na jednoj školi u Ulcinju, iako su trebale biti postavljene.

„Iako sam poslao Zakon svim direktorima škola u Ulcinju i obavijestio ih da zastave trebaju biti postavljene, svi su se oglušili. Dakle, oni nijesu ispoštovali Zakon. U opštinama Tuzi i Gusinje to nije bio slučaj. Albanski praznik je u tim opštinama ispoštovan“, rekao je Nika. 

On najavljuje da će Nacionalni savjet Albanaca u Crnoj Gori i ove godine obilježiti praznik nizom aktivnosti, a očekuje da Albance, a i Zakon, ispoštuju svi oni koji prošle godine to nijesu učinili.

Iako zastava na školama u Ulcinju nije bilo prošlog 28.novembra, učenici odjeljenja koji nastavu pohađaju na albanskom jeziku, proslavili su taj dan, što je izazvalo veliku pažnju javnosti. 

Slučaj učiteljice Osnovne škole „Boško Strugar“ u Ulcinju Fljorinde Baše koja je, prošle godine 28. novembra objavila na društvenim mrežama sliku đaka iz učionice kako proslavljaju Dan zastave Albanije, dok rukama u položaju koji simbolizira dvoglavog orla poziraju, našla se u fokusu javnosti. I dok su je pojedini osuđivali, drugi su je podržali. Ono što je ovaj slučaj potvrdio je da je društvo u Crnoj Gori i dalje veoma podijeljeno, da teško prihvata razlike, te da zastave nacionalnih manjina, itekako bodu oči.

I dok su pojedini ukazivali da su djeca zloupotrijebljena u političke svrhe, drugi su podržali uz obrazloženje da i nastavni program obavezuje učiteljicu da djecu uči istoriji svoga naroda.

RADOVIĆ: POLOŽAJ MANJINSKIH NARODA U CRNOJ GORI JOŠ UVIJEK NIJE DOBAR

Sve u svemu, položaj manjinskih naroda, prema riječima programskog direktora  Građanske alijanse Milana Radovića, u Crnoj Gori još uvijek nije dobar, iako će možda, kako navodi, političke elite iz vlasti kazati da je bolji nego u regionu. 

Pored visoke etničke distance, Radović kao problem vidi i to što su manjinski narodi gotovo marginalizovana grupa u državnim institucijama.

“Treba reći i da su pripadnici manjinskih naroda gotovo isključeni decenijama iz državnih institucija, gdje su dominantno bili pripadnici crnogorskog naroda, da su opštine gdje žive pripadnici manjinskih naroda najnerazvijenije, da su prosječne zarade najniže u tim opštinama, da iz tih opština je najveće iseljavanje, da Fond za manjine koji postoji godinama, nije vodio rješavanju ovih problema”, istakao je Radović.

On navodi da albanska manjina, ima drugačiji jezik od drugih manjina i većine, te se u tom pogledu prava albanskog naroda u Crnoj Gori poštuju na nešto boljem nivou, dok se po ostalim pitanjima, kako ističe, ne razlikuju od položaja drugih manjinskih naroda.

“Na žalost, još uvijek nijesmo zrelo političko društvo, koje bi sve kulture u državi posmatralo kao crnogorsku jedinstvenu kulturu, kao svoju prednost i bogatstvo. Zbog toga smetaju ‘zastave’ manjinskih naroda jer se posmatraju kao nešto tuđe a ne kao dio svog kulturnog i svakog drugog bogatstva“, ocijenio je Radović, koji se aktivno bavi ljudskim i manjinskim pravima.

On smatra da su zakoni dobri, ali i uvijek mogu da se unaprijede.

“Međutim kod nas tradicionalno je problem primjena zakona. Ovaj zakon je relativno nov i teško je sada bez detaljnijeg istraživanja govoriti da li se poštuje i da li i u kom dijelu su potrebne izmjene”, rekao je Radović.

Podrška učiteljici

Podrška učiteljici Fljorindi Baši, podsjeitmo, stigla je i od roditelja djece koja su se našla na fotografiji.

Mehridžana Derviši Lazorja, majka djevojčice kojoj je Baša učiteljica, poručila je prošlog 28. novembra, nakon što su pojedini osudili postupak učiteljice, sljedeće: “I dok se u čitavom svijetu čestita Dan albanske zastave kao praznik koji se slavi i slavit će se dok nas bude, stižu nam čestitke i iz svijeta muzike. Dua Lipa i Rita Ora čestitaju na svoj jedinstven način, dok se po kvazi medijima i portalima provlači ime svima poznatog prosvjetnog radnika koja već 16 godina edukuje generacije uspješnih đaka sa velikom posvećenošću i ljubavlju, prema poslu i djeci”, navela je Derviši Lazorja.

Ona je istakla da djeca slave na svoj jedinstven način, u ovom teškom vremenu u kojem živimo, a koji na svojstven način učiteljica uspijeva da uljepša, kako djeca ne bi osjetila da ni najveći praznik Albanaca ne mogu da slave, uslijed pandemije.

“Svi zajedno sa orlom na jedinstveni način. Zasmetalo je to nekom, ko ne zna osnovno. A to je sljedeće, Zakon o isticanju nacionalnih simbola je usvojen i važeći za sve one koji nijesu to željeli da znaju. U odjeljenju su sve djeca albanske nacionalnosti, koja orla znaju napraviti od malena. Učiteljica ima pravo da ih uči o svojoj nacionalnosti  20 odsto od svog nastavnog plana. Jedno od te djece je i moga oka sjaj, moja Hana koja se juče ( nakon što je obilježen Dan zastave na školskom času) vratila sretna iz škole”, poručila je Derviši Lazorja.

I tadašnji direktor škole Miodrag Andrović stao je na stranu učiteljice.

“Učiteljica OŠ Boško Strugar Fljorinda Baša nije u političke svrhe zloupotrijebila djecu koja su proslavljavala svoj nacionalni praznik, i rukama simbolično predstavili orla, te s toga nema ni riječi o pokretanju disciplinskog postupka“, kazao je Andrović.

Baša je direktoru i Upravi škole podnijela izjavu u pisanoj formi o dešavanjima na času, a priznala je kao grešku to što je fotografija završila na društvenim mrežama.

„Na času je učiteljica toga dana pitala đake, da li znaju koji je dan sjutra. To je bilo na času, uoči 28. novembra, Dana zastave, koji Albanci širom svijeta, pa tako i u Crnoj Gori proslavljaju kao svoj naconalni praznik. I to pravo im je Ustavom zagarantovano”, rekao je Andrović.

Osude iz kancelarije Ombudsmana

S druge strane iz Institucije zaštitnika ljudskih i manjinskih prava podrška je izostala. Institucija zaštitnika ljudskih prava utvrdila je nakon događaja u školi, na času, da su povrijeđena prava i najbolji interes djece kada su djeca u OŠ “Boško Strugar” u Ulcinju povodom Dana zastave Albanije crtala zastavu te države i rukama simulirala dvoglavog orla, što je objavljeno na društvenim mrežama, a učiteljica zbog toga nije sankcionisana.

Ombudsman je utvrdio da je to neujednačena praksa, jer je učiteljica iz škole u Baru dobila otkaz kada je pozvala djecu na moleban u hram i prethodno objavila fotografije djece sa nacrtanim štrumpfovima na pozadini gdje je bila trobojka.

Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković u mišljenju navodi da je nesporno da djeca imaju prava da uče o svom narodu, simbolima, a učenje o simbolima Crne Gore, države u kojoj žive, obavezan je dio nastavnog plana i programa.

“Podsjećamo da je u jednom sličnom postupku protiv učiteljice koja je objavila fotografiju djece na društvenoj mreži, obrazovno-vaspitna ustanova u kojoj je zaposlena preduzela radnje i mjere shodno zakonskim propisima. Naime, djeca su crtala štrumpfove na zastavi sa tri boje (kakve je nekada imala Republika Crna Gora), sačinila i objavila njihovu zajedničku fotografiju u društvenim medijima, što je za posljedicu imalo pokretanje postupka protiv učiteljice”, navodi.

Kako je dodala, u oba slučaja, koja su svakako slična, objavljena je fotografija djece na društvenim medijima, povezana sa simbolima koji nijesu zvanični državni, koja je izazvala reakciju šire javnosti.

“Međutim, postupanje organa je u potpunosti različito. U konkretnom slučaju, osim što škola nije preduzela ništa, izostala je i reakcija nadležnog ministarstva, iako shodno zakonu, nadzor nad sprovođenjem odredaba istog vrši ministarstvo. Ovakvo (ne)postupanje nije u skladu sa načelom jednakosti svih pred zakonom”, navodi se u mišljenju.

Ono što treba istaći je da djeca u Baru nijesu proslavljala svoj praznik, niti odjeljenje pohađaju učenici jedne nacionalnosti, što jeste slučaj u Ulcinju.

U Crnoj Gori etnička distanca izrazito visoka

Da je u Crnoj Gori, po relevantnim istraživanjima, etnička distanca izrazito visoka, potvrdio je i Radović, programski direktor Građanske alijanse, koji se aktivno bavi ljudskim i manjinskim pravima.

“Na žalost, ista je opterećena narušenim odnosima između naroda a što je uzrok loših politika njihovih elita koje su ih uvodile u ratove.  Zbog toga u ovim konkretnim primjerima često se u ovom trenutku razvoja Crne Gore ovakve situacije posmatraju kao incidentne i koje vrijeđaju nekoga ko se tako ne identifikuje. Imali smo dosta sličnih primjera”, navodi Radović.

Kako je kazao, posebno je pitanje da li se tokom ovih događaja, proslava i obilježavanja, povrijede zakoni i/ili ne postupi u najboljem interesu djeteta.

“Na to pitanje, odgovor moraju dati nadležne institucije. Ombudsman je utvrdio da je propust u konkretnom slučaju bio to što je suprotno najboljem interesu djeteta objavljena fotografija na društvenim mrežama. Djecu treba učiti o pripadnosti državi i svom nacionalnom/etničkom porijeklu ali treba voditi računa da se javna promocija njihovih stavova ostavi njima u trenutku kada oni, u skladu sa svojim razvojem i uzrastom, mogu donositi takve odluke ili ih barem mogu biti svjesni”, mišljenja je Radović.

Šta Albancima predstavlja zastava?

Šta Albancima u Crnoj Gori predstavlja albanska zastava, veličaju li time drugu državu, kako se često može čuti od nealbanskog stanovništa, pitali smo predstavnike tog naroda. Svi do jednog su kazali da Albanci u Crnoj Gori isticanjem simbola, ne veličaju i ne slave susjednu državu Albaniju, već kako navode, svoj nacionalni identitet.

Predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori Faik Nika pojašnjava da je 28. novembar Dan nacionalne manjine Albanaca u Crnoj Gori.

„Ovo je naš praznik. Ovo je poseban dan, kako za mene, tako i za sve Albance, ma gdje god se nalazili i koje god religije bili. Ovo je dan svih Albanaca, i ko god tumači ovaj dan drugačije, griješi“, istakao je Nika.

On podsjeća da se zastave od 2020. godine vijore u skladu sa Zakonom, koji je usvojen krajem 2019.

“Po novom zakonu o simbolima manjinskih naroda, zastave su istaknute, kako na zgradi Opštine, tako i svih ostalih institucija, u gradovima u kojima su Albanci većina, kao što su Ulcinj i Tuzi. Gradovi u kojima, po zadnjem popisu stanovništva, živi više od pet odsto pripadnika određene nacionalne manjine, zastava treba da bude postavljena na zgradi lokalne samouprave, u konkretnom slučaju to su opštine Bar, Plav i Gusinje”, kazao je Nika, dodavši da je prihvaćen predlog Nacionalnog savjeta Albanaca, kada su u pitanju zastava, himna i grb.

Zastava naroda, a ne države

“Albanska zastava nije samo državna zastava, već nacionalna zastava, zastava svih Albanaca. Ona je simbol jedne nacije, a ne države. To je dakle naš nacionalni simbol, to je moj nacionalni simbol. Crnogorska zastava je moja državna zastava, i to treba odvojiti“, istakao je političar iz građanskog pokreta URA, Ilir Harasani.  

Ne samo za mene nego za svakog Albanca, navodi Harasani, ovaj dan je poseban.

“Dan zastave ili nezavisnosti, istorijski je značajan za sve Albance. 28. novembra je po prvi put Skenderbeg prije 550 godina istakao zastavu u Kruju, dok je prije 109 godina, istu tu zastavu postavio i Ismail Ćemali u Valoni, gdje i proglasi nezavisnost od Otomanskog carstva”, pojašnjava Harasani.

Sve ovo za nas Albance, ističe on, ima posebnu vrijednost, odnosno trajnost zastave kroz vijekove, žrtvovanje, napor i doprinos naših predaka za zastavu i albansku naciju.

“Ja čestitam svakom sunarodniku, uz želju da svake godine slave uz više svijesti, obrazovanja, ljubavi, tolerancije i međuljudske harmonije”, poručio je Harasani.

Zastava je sveti simbol Albanaca

Novinarka i civilna aktivistkinja Hatidža Neljaj ističe da za Albance ne postoji svetiji simbol od njihove zastave.

“Dan  Nacionalne  zastave nije samo praznik kao i svi ostali, već je i zavjet, zakletva da se uvijek štiti nacionalni ideal, da se Albanci osjećaju slobodno, ponosno u svojoj zemlji, gdje god živjeli”, kazala je Neljaj.

Sjećanje koje nas danas vodi do 28. novembra 1912. godine, navodi ona, podsjeća na  put koji su godinama prolazili  Albanci, koji su žrtvovali sve, čak i život za taj dan i za neotuđive vrijednosti koje simbolizuje albanska crveno-crna zastava.

“S toga je novembar mjesec Albanaca, mjesec zastave. Srećno”, poručuje Neljaj.

Vrijeme je za poštovanje nacionalnih simbola bez provokacija

Političar FORCE Ardijan Mavrić ističe da je 28. novembar, Dan zastave, jedan je od najvažnijih, ako ne i najvažniji dan nacionalne istorije.

Smatra da je vrijeme da države našeg regiona počnu da poštuju nacionalne simbole jedni drugih, i to bez pogrešnih tumačenja ili provokacija, jer time se poštuje jedan narod i njegova istorija.

“Moramo više pažnje posvetiti poštovanju jedni drugih, poštovanju naših razlika, i zajednički krenuti u konsolidaciju demokratije, jačanje vladavine prava, bolje upravljanje i jačanje institucija, razvoj naše ekonomije i punopravno članstvo Crne Gore u EU, što i jeste cilj ovog datuma, 28. novembra, Dana zastave”, naglasio je Mavrić.

Ovaj dan, podsjeća Mavrić, povezuju dva glavna događaja albanske istorije.

“Oslobađanje Kruje (Krujë) od strane GJ.K.Skenderbega 1443. godine i proglašenje nezavisnosti albanske države u Valoni (Vlorë) od Ismail Ćemalia 1912. godine. Ove dvije velike ličnosti, više nego bilo ko drugi u albanskoj istoriji, shvatili su da podjele među Albancima predstavljaju najveću opasnost i prijetnju, i da stvarna snaga Albanaca leži u njihovom jedinstvu. Iako u različitim vremenima i izuzetno izazovnim okolnostima, ostavili su nam neotuđivu poruku da je albanski nacionalni identitet jedinstven i istovremeno neodvojiv od vrijednosti evropske civilizacije”, ističe Mavrić.

Danas, navodi on, njihov rad služi kao simbol jedinstva za ideale slobode, nezavisnosti, demokratije, a kao dio toga i osnov ljudskih prava je i slobodno izražavanje nacionalnih simbola.

“Korišćenje nacionalnih simbola je omogućeno u svim demokratskim zemljama, pa i u Crnoj Gori, gdje ovo pitanje i zakonom regulisano, kao jedan od zahtjeva albanskog naroda i njenih autentičnih političkih predstavnika”, podsjeća Mavrić.

Dan zastave dočekan u drugačijoj političkoj atmosferi

I za potpredsjednicu opštine Ulcinj Hatidžu Đoni, ovo je značajan datum.

“Bez obzira gdje se Albanci nalaze i gdje žive 28. novembar obilježavaju kao svoj nacionalni praznik i slave ga. Meni je izuzetno drago što su odnosi Crne Gore i Albanije dobrosusjedski od čega imamo svi benefite. Albancima u Crnoj Gori proširene su mogućnosti za obrazovanje na maternjem jeziku, kao i realizacija brojnih projekata iz oblasti kulture, istorije, umjetnosti i svih oblasti koje upotpunjuju nas kao ličnosti, a i jačaju našu identitetsku pripadnost”, kazala je Đoni.

Ta saradnja, ističe ona, a posebno angažman albanskih političkih partija, doveli su do toga da mi danas uživamo zadovoljavajući nivo afirmativnih prava, između ostalog i slobodno korišćenje naših nacionalnih simbola.

“Ono što je karakteristično za ovogodišnji praznik je da ga dočekujemo u drugačijoj političkoj atmosferi, novoj situaciji za manjine, pa i za Albance, koja može staviti upitnik na ta već stečena prava. Isto tako, ovaj praznik dočekujemo u zdravstveno rizičnim vremenima, pandemiji koja je nekako sve ostalo stavila u drugi plan”, istakla je Đoni, čestitavši Dan zastave uz želju da u dobrom zdravlju svi zajedno, kako je kazala, prođemo turbulentne izazove i da u skorim, mirnijim, danima nastavimo da radimo na dobru i prosperitetu svih nas.

Dosta je predrasuda

Civilni aktivista Zenepa Lika isticanje nacionalne zastave doživljava kao vid slobode izražavanja i demokratije.

“Apsolutno mi je normalno da se u demokratskoj zemlji i gradu slobodno proslavlja jedan praznik i ističe zastava autohtonog naroda, naravno, uz državnu”, kazala je Lika.

Albansku zastavu ne treba politizovati, ističe ona, jer je to obilježje identiteta jednog naroda.

“To je sasvim normalna stvar svugdje na svijetu. Živjela sam dugo u Njemačkoj, i u gradu u kom sam živjela, vijorile su se sve zastave. I državne, i nacionalne, i zastave plemena. To nikome nije smetalo, niti se pričalo o tome”, kazala je Lika.

Prema njenim riječima, treba svi da shvatimo da živimo u multietničkoj državi.

“Možda je specifično da jedan narod slavi zastavu, ali treba prihvatiti da Albanci slave, to je njihovo pravo, to je praznik. I zato je ovaj dan poseban”, kazala je Lika.

Priča je nastala u okviru projekta “Unapređenje praksi lokalnih medija za izvještavanje o ljudskim i manjinskim pravima” koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Projekat je dijelom finansirala Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.