Karamanaga: Servantes je turistički kapital Ulcinja

 Karamanaga: Servantes je turistički kapital Ulcinja

Godinama je aktuelna hipoteza o mogućnosti boravka slavnog španskog pisca Miguela de Servantesa kod nas u Ulcinju, mnogi su pisali o njemu, među prvima sam pisao i ja, a i često pričao na raznim televizijama o tome, kaže Ismet Karamanaga- uspješni turistički vodič I predsjednik Udruženja prijatelja Starog grada.

Kako navodi, poslije velike bitke kod Lepanta 1571. godine Servantesa i njegovog brata Rodriga, dok su na jednom brodu blizu Korzike nekontrolisano plutali , izgleda da je zarobio poznati ulcinjski gusar po imenu Arnaut Mami. Uvidjevši da se radi o vrijednim robovima, doveo ih u svoju matičnu luku Ulcinj, i naravno poslao obavijest o otkupu.

Ismet Karamanaga

“ Inače u Ulcinju po predanju je postojao rob bez jedne ruke po imenu Servet što i asocira na Servantesa. Dok ime grada Citta di Dulcigno očigledno asocira na njegovu ljubavnicu Dulsineu”, naglašava Karamanaga.

Po dolasku u Ulcinj, nastavlja Karamanaga, Servantesa pruzima novi vlasnik Topal koji ga nije mogao prodati zbog povreda grudnog koša i lijeve ruke, koju nije mogao koristiti.

“ Međutim, on je lijepo pjevao dok je noću pisao, pa se pretpostavlja da je inspiracija za roman Don Kihot upravo i nastala ovdje kod nas. Nakon otkupa koji nije bio dovoljan za obojicu, Miguel kao stariji ostaje u Ulcinju pet godina, dok se njegov brat Rodrigo vraća u Španiju.

Kako ga nije mogao prodati, nakon pet godina boravka u Ulcinju, njegov vlasnik Topal vodi ga u Alžir, gdje ga prodaje Hasanagi, jednom konvertiranom trgovcu robljem koji je bio jako surov prema svojim robovima. O tome priča i sam Servantes”, navodi Karamanaga.

Kasnije, Servantesa otkupljiju španski fratri.

“ Ukratko, to je jedna od verzija koju ja pričam. Dok je bio u Ulcinju u njega se zaljubljuje jedna Ulcinjanka koju on naziva imenom grada u kojem je robovao Dolcingno, odnosno Dulcineja. Dakle sličnost je očigledna.  To nas i nagoni da vjerujemo da je moguće da je on bio naš rob i naš zet. Uostalom na vrhu Meteriza bio je i vjetreni mlin, pa nas to asocira i na vjetrenjače.

Dakle sve je moguće”, ističe Karamanaga.

Prije dvije godine, podsjeća on, u “Palati Venezia” održan i međunarodni Simpozijum o Servantesu, gdje su učestvovali i gosti i naučnici iz Španije.  Na tom Simpozijumu I Karamaga je održao zapaženo predavanje, tokom kog je pokušao da ubijedi prisutne da je lako moguće da je Servantes  mogao biti u Ulcinju.

“ Međutim, sve dok se naučno ne dokaže moramo se držati rezervisano, ali bez obzira na to, Servantes bi trebao biti jedan pravi brend našeg turizma.  No i pored toga, ja molim licencirane i nelicencirane vodiče, znane i neznane, koji svakodnevno ulaze u naš Stari grad, da ipak paze kako i na koji način pričaju o Servantesu”, upozorava Karamanaga.

Memorijalni spomenik ovom slavnom piscu postavljen je u “Palati Venezia.”

“ I on bi mogao postati naš turistički kapital. Možete ga posjetiti i diviti se autoru Bujaru Vaniju koji je na jednom stubu, simbolično postavio Servantesa koji u ruci drži jedan od najpoznatijih i najprevedenijih romana svjetske literature.  I velika bronzana skulptura Sabataja Cvija, rad velikog skulptora Glamošćanina, postavljena je samo par metara dalje, te novootvoreni muzej, bogat predmetima iz naše slavne i impozantne kulturne i pomorske prošlosti su sastavni dio ovog izvanrednog kompleksa »Palate Venecija« iznad Kaceme, sa fantastičnim pogledom na more i njegov beskonačni horizont. Čitav ovaj kompleks plijeni svojom monumentalnošću i zbog toga ga vrijedi posjetiti i u uživati u njegovim čarima”, navodi Karamanaga.

Avatar

Suzana Ganić

Pročitajte još