Od aritmije srca godišnje oboli 142 hiljade ljudi u Crnoj Gori i Srbiji

 Od aritmije srca  godišnje oboli 142 hiljade ljudi u Crnoj Gori i Srbiji

dr Ognjen Gudelj

Povremeno “preskakanje” srca obično nije opasno, ali ako ono počne da kuca prebrzo ili presporo, riječ je o aritmiji koju obavezno treba liječiti, kazao je za Portal Ulcinj dr Ognjen Gudelj, specijalista kardiolog iz ZU “Tesla Medikal” Berane.

Normalno srce kuca ravnomjernim ritmom od 60 do 90 puta u minutu, ali svaka promjena pulsa ne znači uvijek i da nešto nije u redu, pogotovo ako traje kratko. Međutim, ponekad se treba zabrinuti. On objašnjava da je najčešći oblik aritmije kod odraslih atrijalna fibrilacija.

” Procenjuje se da u Crnoj Gori i Srbiji od nje oboli oko 142.000 ljudi godišnje, a sve je više mladih i sportista s tim poremećajem srčanog rada, koji nemaju nikakve predisponirajuće faktore. Od toga svaki deseti ima naglašene tegobe, a ljekovi često ne uspijevaju da pomognu. Atrijalna fibrilacija može nastati vremenom kao jedna od komplikacija neliječenog ili nedovoljno liječenog povišenog krvnog pritiska, ali u najvećem broju slučajeva uzrok nastanka atrijalne fibrilacije ostaje misterija. Njeni simptomi uključuju: treperenje srca, lupanje u grudima, nedostatak vazduha, pogotovo tokom fizičke aktivnosti ili emocionalnog stresa, slabost, umor, vrtoglavicu, konfuziju, kratkotrajan gubitak svijesti, bol u grudima. Ipak, mnogi pacijenti nemaju izražen nijedan od ovih simptoma, pa vrlo često nijesu ni svjesni da njihovo srce ne kuca pravilno, ” naglasio je dr Gudelj.

Prema njegovim riječima, bolest se često otkriva prilikom rutinskih medicinskih pregleda, jer mnogi nemaju izražene simptome. Takođe, kako navodi, drugi mogu primijetiti nepravilan puls, ali bez ostalih znakova bolesti.

” Blagi simptomi mogu se razviti odmah, dok se ozbiljniji problemi javljaju kada je atrijalna fibrilacija već počela i tokom sljedećih nekoliko dana. S toga je važno uočiti i liječiti bolest što prije, a jedan od načina je kateterska krioablacija. Za razliku od koronarografije i dilatacije, gdje se zahvat obavlja na površini srca i u srčanim krvnim sudovima, prilikom ove procedure ulazi se u samo srce i aritmija liječi zamrzavanjem odredjenih segmenata srca na temperaturi od minus 40 do 51 stepen Celzijusa. Činjenica je ova metoda uspješnija od bilo kog drugog pristupa liječenju ove aritmije, gdje su komplikacije svedene na minimum, a rezultati nedvosmisleno bolji”, objašnjava dr Gudelj, koji je ovu metodu učio i usavršavao od Bostona, preko Italije i Beča i koji već godinama uspješno obavalja ovu procedure kod nas.

Kao znake upozorenja, dr Gudelj navodi nepravilan srčani ritam udružen s drugim srčanim problemima, uključujući nesvjesticu, nedostatak vazduha i bol u grudima; aritmija koja traje duže od 30 sekundi i svaka promjena srčanog ritma u slučaju ranijeg infarkta ili zastoja srčanog rada.

Prema njegovim riječima, krioablacija je zahvat koji je danas terapija izbora u liječenju atrijalne fibrilacije.

-Posebnim kateterskim kriobalonom (ablacijski kateter) koji se uvodi u srce, najčešće kroz preponsku venu ili arteriju do srca, ubacuje se krioenergija na malo područje srčanog mišića koji je odgovoran za nastanak aritmije. Hlađenjem do minus 50 stepeni Celzijusa trajno se napravi mikrooštećenje na tkivu, koje više ne može da provodi impulse. Ova metoda kod atrijalne fibrilacije veoma često omogućuje trajno izlječenje pacijenta. Po završetku ljekar obavi probu i pokuša vještački da izazove aritmiju. Ako je nema, procedura se završava, a ako se ponovi, i postupak se ponavlja – objašnjava dr Gudelj.

Avatar

Suzana Ganić

Pročitajte još