Ugovoreni brakovi kod Roma i dalje problem, država ne može da zbrine 200 djece koja prose

Na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode emitovana je juče video priča žrtve ugovorenog braka, S.R, koja se udala kada je imala 14 godina.

Dobila je tada dijete, a ispričala je da su joj dani bili mučni, jer su je maltretirali.

Djevojka je poručila da je odlučila da javno govori o problemu kako bi uticala na suzbijanje ove pojave i tako spasila nečiji život.

“Da sam ja birala muža kasnije bih se udala, kada završim školu… Svekar je bio alkoholičar. Tukli su me, on i muž. Znala sam da se to neće dobro završiti, jer to nije ljubav. Uzela sam dijete i vratila sam se svojoj porodici koja me je prihvatila. Imala sam 16 i po godina. Nakon toga su me pratili neki ljudi”, istakla je žrtva, dodajući da je danas srećno udata.

Na Odboru se polemisalo o suzbijanju pojave ugovorenih dječjih brakova povodom toga što se danas obilježava Međunarodni dan Roma/kinja.

Predočen je podatak da je Tim za formalnu identifkaciju žrtava trgovine ljudima, u sklopu MUP-a, prošle godine za pet osoba dodijelio status da su žrtve ugovorenih dječjih brakova. Pojedine nevladine organizacije, međutim, ukazale su na ,,propuste“.

Ne smiju se sklapati brakovi prije 18. godine

“Svi slučajevi ugovorenih brakova identifikovao je Centar za romske inicijative koji nema svoj prostor, aktivistkinje su nezaštićene. Nemamo sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka. Žrtve su na dvije različite lokacije – djevojčica i dječak su u Bijeloj, a neki u skloništu za trgovinu ljudima u Danilovgradu”, rekla je Fana Delija iz Centra za romske inicijative, dodajući da veliki broj sklopljenih brakova nije procesuiran, jer nije bilo dokaza – da je primljen novac, te je zatražila da se ta zakonska odredba promijeni.

Diskutovalo se o potencijalnim rješenjima, te je istaknuto da bi se dječji brakovi na određen način mogli suzbiti kada bi se izmijenio Porodični zakon koji dozvoljava da se oni zasnuju i prije 18. godine.

To je i preporuka Komiteta za prava djeteta. Pojedina istraživanja pokazuju da čak 55 žena i 25 odsto muškaraca stupa u brak prije 18 godine.

“Romska zajednica je svjesna da je taj običaj štetan i protiv zakona. Lično smatram da bi oni htjeli da ga ukinu, ali nemaju rješenje na koji način. Mislim da to možemo riješiti kroz pokretanje platforme o ukidanju običaja brakova u zemljama Zapadnog Balkana i da se usvoje nove vrijednosti”, rekao je Sokolj Beganaj iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.

Na ulici 200 djece

Ukazano je da se ova populacija godinama suočava i sa problemom prosjačenja, te je Samir Jaha pitao kako je moguće da država sa svim kapacitetima ne može da zbrine 200 djece koji prose.

“Niko se ozbiljno prosjačenjem nije bavio”, negodovao je on.

Zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković podsjetila je da su tokom 2018/2019. godine sa državnim institucijama kreirali protokol o međusobnoj saradnji, ali da je malo toga, nažalost, učinjeno.

“Ako vidi neko romsko dijete da prosi, rijetko ko će reagovati, a ako neko vidi moje dijete samo na ulici, svi će da se odmah dignu na noge. To je problem našeg društva i na tome moramo da radimo”, rekla je Marija Ružić-Stajović iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

U zgradama samo Romi – segregacija

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić (Ura) podsjetila je na zabrinjavajući nalaz prošlogodišnjeg istraživanje kada je 84,4 odsto ljudi reklo da ne bi voljeli da budu u bliskom srodstvu sa nekim iz romske populacije.

Kazala je i da 60 radnika komunalnog preduzeća u Budvi živi u naselju Palestina čije bi sređivanje koštalo koliko nekada dočeg Nove godine. Predsjednik budvanske opštine, kako se požalila, nije je primio da razgovaraju o ovom problemu.

Jelušić je negodovala i što su u Crnoj Gori za ovu populaciju izgrađene zgrade u kojima isključivo oni žive – što je segregacija.

“Ministarstvo rada je koordinator regionalnog programa preko kog su izgrađene na Koniku zgrade”, rekao je Samir Jaha iz NVO Mladi Romi.

Poslanik Genci Nimanbegu ( FORCA) podsjetio je da se 1995. godine desio zločin u Danilovgradu kada je ,,izvršeno mini etničko čišćenje Roma“, kada je zapaljeno tamošnje njihovo naselje, te su porodice iseljene.

“Nisam siguran da pamtim sudske ishode, ali mislim da je presuđeno da Crna Gora mora to da plati. Moramo se boriti protiv segregacije koja se podigla ranije i dalje se diže”, poručio je poslanik.

Međunarodni dan Roma održava se povodom toga što je 1971. godine održan prvi Svjetski kongres ove populacije na kom je odlučeno da dobiju svoj jezik, zastavu i himnu.

Uvešće romski kao izborni predmet

Milica Pajović iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta saopštila je da će fomirati tim koji će napraviti programe za izučavanje romskog jezika kao izbornog predmeta.

“Dalji izazov jeste ko će to predavati. Svake godine imamo konkurs za romske studente koji žele da se obrazuju za predavanje jezika na fakultetima u okruženju i do sada nije bilo zainteresovanih”, rekla je ona.

Istakla je i da su inicirali da se kroz izradu zakona o visokom obrazovanju omogući Romima/kinjama i Egipćanima/kama da imaju prioritete u odnosu na ostale kada je u pitanju smještaj u domu, ishrani…

Njihova statistika pokazuje i da je 2001. godine u osnovnim školama bilo 500 đaka romske populacije, a danas ih je 1.800.

Tokom diskusije je, međutim, ukazano na problem što svega tri odsto njih završi srednju školu.

“Oko ukupno 200 djece u Crnoj Gori, 100 njih ide u vrtić na Koniku. To ne smije da se dešava u 21. vijeku. Volio bih da sljedeće godine taj vrtić ne postoji”, poručio je Samir Jaha iz NVO Mladi Romi.