Za novac dat privatnim klinikama država je mogla da kupi magnetnu rezonancu

 Za novac dat privatnim klinikama država je mogla da kupi magnetnu rezonancu

Izvor: Gov.me

Za četiri mjeseca, koliko je na čelu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Ljiljana Radulović je konstatovala da je najveći problem te ustanove nedostatak medicinskog kadra, te će uskoro biti raspisan jedan od najvećih konkursa za dalju edukaciju u vidu 44 specijalizacije iz gotovo svih oblasti medicine.

Veliki odliv medicinskog osoblja, posebno ljekara iz javnog zdravstva bi se, prema njenim riječima, mogao spriječiti i racionalnijim trošenjem novca i kontrolisanjem uputa koji se građanima daju za preglede u privatne zdravstvene ustanove, a sa kojim bi se u značajnoj mjeri unaprijedili uslovi rada, kao i lična primanja svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu.

Tokom trajanja epidemije, od marta prošle godine, u KCCG je bilo 2.590 hospitalizovanih, od toga je oporavljeno 2.208. Preminulo je 382 pacijenta.

“Moramo da imamo na umu da u KCCG leže najteži bolesnici od kovida u cijeloj zemlji. Ukupni letalitet u Crnoj Gori je značajno manji i iznosi 1,5 odsto, ali u Kliničkom je očekivano veći, jer kod nas su hospitalizovani najteži slučajevi iz cijele zemlje. Smatram da je to veoma dobar rezultat, upoređujući i za zemlje regiona. I kada uporedimo razvijene zemlje u Evropi, mi imamo jako nizak letalitet. Letalitet u Crnoj Gori od 1,5 odsto, što je jednim značajnim dijelom i odraz dobrog tretmana koji pružamo našim pacijentima. U odnosu na region jedino Srbija ima letalitet od 0,91 odsto, dok ostale zemlje imaju veći i on u Bosni iznosi 4,19, u Hrvatskoj 2,14, Makedoniji 3,05. Na grafikonu možete vidjeti gdje smo u odnosu na druge zemlje”, kazala je Radulović.

Ističe da u KCCg najviše nedostaje ljudskih resursa.

“To jedino možemo da nadoknadimo velikim brojem dežurstava i prekovremenim radom. Bilo bi dobro da sada nakon godinu i nekoliko mjeseci osoblje može da uzme godišnji odmor, jer su prilično umorni, a sa sadašnjim trendom opadanja broja hospitalizovanih vjerujem da ćemo to moći i da ostvarimo. Ali, moramo da se suočimo da ova zemlja godinama nema sistemsko planiranje medicinskog kadra. Na početku nam se dešavalo da se na raspisani konkurs za medicinske tehničare javi samo trećina. Znam da jedan broj nije htio da se prijavi zbog kovida, što ne mislim da je etično prema ovom trenutku i profesiji, ali svako ima pravo na lični izbor. Ljekova i potrošnog materijala u kovid centru nam nije nedostajalo ni u jednom trenutku”, dodaje ona.

U pitanju su 2.774 zaposlena, od toga 348 specijalista, 98 subspecijalista, 190 specijalizanata koji će u sljedeće dvije do četiri godine biti specijalisti.

“Imamo 50 doktora nauka, 60 magistara i 30 profesora i docenata na Medicinskom fakultetu. Ovdje radi i 1.686 medicinskih tehničara. Imaćemo najveći konkurs za dopunsku edukaciju i to 44 specijalizacije i 42 subspecijalizacije. To je odobreno od Ministarstva zdravlja prije mjesec i po dana i to bi onda bilo približno optimalnom procesu rada. Ipak, ako se ne promijeni odnos prema zdravstvu, možemo i dalje da očekujemo migraciju prema privatnom zdravstvu ili inostranstvu. Ne možemo da zaustavimo ljude, neki idu u penziju, neki odluče da napuste javno zdravstvo, ipak ako od ovih traženih dobar dio i ostane, ukoliko ih motivišemo da nastave svoj rad u našoj ustanovi, mislim da ćemo za četiri do pet godina imati značajno bolju sliku. Ono o čemu takođe moramo da razmišljamo jeste povećanje broja procedura koji se obavlja u našoj ustanovi, kao i da što veći broj ljekara istu obavlja. Moramo da prestanemo da razmišljamo o tome da neko ima monopol nad jednom procedurom. Odlazili su ljekari u penziju ili još češće napuštali ustanovu, a da su nosili monopol procedure i nijesu ostavili nikog ko bi ih naslijedio. Pojedinci su aktivno učestvovali u održavanju sopstvenog monopola, jer su smatrali da su veliki onoliko koliko znaju više od drugih i nijesu prenosili znanje”, navodi Radulović.

Ističe da mora priznati da smo pomalo razmaženi pacijenti.

“Nedavno smo u posjeti imali delegaciju iz Njemačke koji su mi, kada sam im rekla kako se kod nas zakazuje magnet, kazali da rasipamo novac. Ja ne znam zašto je neko mislio da će da kupi socijalni mir tako što će skoro svaki specijalistički ili subspecijalistički pregled da bude u roku od 30 dana. Kako su se umrežile privatne zdravstvene ustanove i ordinacije, donijeta je odluka da ako ne može u Kliničkom da se zakaže pregled u roku od 30 dana, pacijent ima pravo na taj pregled u privatnoj ustanovi. A sve to košta toliko da je ova država mogla sama da kupi još jedan magnet. Nije se pazilo tada da li je to neki pregled koji može da sačeka ili ne. Hitna stanja se ne čekaju nikad, ona se hitno i rješavaju. Mislim da je ovakav način zakazivanja magneta nedomaćinski i neracionalan. Mi ćemo da vratimo konzilijume od 1. maja. Imamo apsurdnu situaciju da su se sa primorja cijelu godinu dana magneti zakazivali samo u privatnoj ustanovi. Mislim da konzilijum mora da odredi šta je hitno snimanje, a šta je stanje koje može da sačeka i više mjeseci. Dešavalo se da magnet glave i sam specijalista zatraži za tri mjeseca, ali zbog zakonske mogućnosti, umjesto da se odredi u KCCG taj termim, pacijent ode nakon mjesec u privatnu ustanovu.

Ističe da od početka govori da se moramo racionalizovati novac koji imaju.

“Osnaživanje bilo koje bolnice u Crnoj Gori, ulaganjem ovog novca, je istovremeno jačanje i naše ustanove. Ne vjerujem da je preko 10 odsto ovih pacijenata bilo na taj način hitno, jer ne znam pacijenta koji je bio hitan, a da nije završio hitnu proceduru u KCCG”, navodi Radulović. 

Promijenili ste dosta rukovodilaca klinika. Da li ste zadovoljni radom novih jer ste rekli da nema „nesmjenjivih“?

RADULOVIĆ: Najvećim dijelom jesam, ali mislim da je racionalno da ih pustim makar šest mjeseci kako bi se stekao potpuni uvid u njihov rad, jer sam tek četiri mjeseca na ovoj poziciji. Najvećim dijelom uistinu jesam, postoje možda neki od njih koji ne postižu rezultate kako smo planirali i moguće da će biti promijenjeni, ali ostaje da u svakom trenutku svako može da bude smijenjen, a sve u cilju da dobijemo bolji Klinički centar.

Kakva je situacija sa Dječijom klinikom na kojoj nedostaje hirurga?

RADULOVIĆ: Mi smo osjetljiviji na djecu. Ali, Institut za bolesti djece je velika ustanova. Tamo ima 45 specijalista i 19 subspecijalista. Dječijih hirurga ima 5, a jedan radi na ugovoru o dopunskom radu i to je premalo definitvno s obzirom na to koliko imaju posla.

Kakav je odziv zaposlenih u KCCG na vakcinaciju protiv korona virusa? Koliki je broj i procenat vakcinisanih?

RADULOVIĆ: Ja sam zadovoljna. Kolege iz Njemačke koji su nedavno bili su nam kazali da oni ne mogu da premaše 35% vakcinisanih.

Mi smo do ovog trenutka uradili vakcinaciju 931 zaposlenog ili 34,1 odsto. Od 578 ljekara, 315 je imunizovano, dakle 54,3 odsto, od 1.304 medicinskih tehničara revakcinisano je 463 ili 35.5%, od 856 nemedicinskog kadra – 154 ili 18%, jer se smatrala imunizacija medicinskog kadra kao prioritetnom.

Osim ovoga, postoje zaposleni koji su sami imali kovid i koji čekaju period od tri mjeseca da bi se vakcinisali. Osim ovoga sam proces imunizacije traje i dalje i mi dnevno vakcinišemo od 60 do 120 zaposlenih i vjerujem da ćemo do kraja vakcinisati preko 70 odsto zaposlenih.

Veliki odliv medicinskog osoblja, posebno ljekara iz javnog zdravstva bi se, prema njenim riječima, mogao spriječiti i racionalnijim trošenjem novca i kontrolisanjem uputa koji se građanima daju za preglede u privatne zdravstvene ustanove, a sa kojim bi se u značajnoj mjeri unaprijedili uslovi rada, kao i lična primanja svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu.

Tokom trajanja epidemije, od marta prošle godine, u KCCG je bilo 2.590 hospitalizovanih, od toga je oporavljeno 2.208. Preminulo je 382 pacijenta.

“Moramo da imamo na umu da u KCCG leže najteži bolesnici od kovida u cijeloj zemlji. Ukupni letalitet u Crnoj Gori je značajno manji i iznosi 1,5 odsto, ali u Kliničkom je očekivano veći, jer kod nas su hospitalizovani najteži slučajevi iz cijele zemlje. Smatram da je to veoma dobar rezultat, upoređujući i za zemlje regiona. I kada uporedimo razvijene zemlje u Evropi, mi imamo jako nizak letalitet. Letalitet u Crnoj Gori od 1,5 odsto, što je jednim značajnim dijelom i odraz dobrog tretmana koji pružamo našim pacijentima. U odnosu na region jedino Srbija ima letalitet od 0,91 odsto, dok ostale zemlje imaju veći i on u Bosni iznosi 4,19, u Hrvatskoj 2,14, Makedoniji 3,05. Na grafikonu možete vidjeti gdje smo u odnosu na druge zemlje”, kazala je Radulović.

Ističe da u KCCg najviše nedostaje ljudskih resursa.

“To jedino možemo da nadoknadimo velikim brojem dežurstava i prekovremenim radom. Bilo bi dobro da sada nakon godinu i nekoliko mjeseci osoblje može da uzme godišnji odmor, jer su prilično umorni, a sa sadašnjim trendom opadanja broja hospitalizovanih vjerujem da ćemo to moći i da ostvarimo. Ali, moramo da se suočimo da ova zemlja godinama nema sistemsko planiranje medicinskog kadra. Na početku nam se dešavalo da se na raspisani konkurs za medicinske tehničare javi samo trećina. Znam da jedan broj nije htio da se prijavi zbog kovida, što ne mislim da je etično prema ovom trenutku i profesiji, ali svako ima pravo na lični izbor. Ljekova i potrošnog materijala u kovid centru nam nije nedostajalo ni u jednom trenutku”, dodaje ona.

U pitanju su 2.774 zaposlena, od toga 348 specijalista, 98 subspecijalista, 190 specijalizanata koji će u sljedeće dvije do četiri godine biti specijalisti.

“Imamo 50 doktora nauka, 60 magistara i 30 profesora i docenata na Medicinskom fakultetu. Ovdje radi i 1.686 medicinskih tehničara. Imaćemo najveći konkurs za dopunsku edukaciju i to 44 specijalizacije i 42 subspecijalizacije. To je odobreno od Ministarstva zdravlja prije mjesec i po dana i to bi onda bilo približno optimalnom procesu rada. Ipak, ako se ne promijeni odnos prema zdravstvu, možemo i dalje da očekujemo migraciju prema privatnom zdravstvu ili inostranstvu. Ne možemo da zaustavimo ljude, neki idu u penziju, neki odluče da napuste javno zdravstvo, ipak ako od ovih traženih dobar dio i ostane, ukoliko ih motivišemo da nastave svoj rad u našoj ustanovi, mislim da ćemo za četiri do pet godina imati značajno bolju sliku. Ono o čemu takođe moramo da razmišljamo jeste povećanje broja procedura koji se obavlja u našoj ustanovi, kao i da što veći broj ljekara istu obavlja. Moramo da prestanemo da razmišljamo o tome da neko ima monopol nad jednom procedurom. Odlazili su ljekari u penziju ili još češće napuštali ustanovu, a da su nosili monopol procedure i nijesu ostavili nikog ko bi ih naslijedio. Pojedinci su aktivno učestvovali u održavanju sopstvenog monopola, jer su smatrali da su veliki onoliko koliko znaju više od drugih i nijesu prenosili znanje”, navodi Radulović.

Ističe da mora priznati da smo pomalo razmaženi pacijenti.

“Nedavno smo u posjeti imali delegaciju iz Njemačke koji su mi, kada sam im rekla kako se kod nas zakazuje magnet, kazali da rasipamo novac. Ja ne znam zašto je neko mislio da će da kupi socijalni mir tako što će skoro svaki specijalistički ili subspecijalistički pregled da bude u roku od 30 dana. Kako su se umrežile privatne zdravstvene ustanove i ordinacije, donijeta je odluka da ako ne može u Kliničkom da se zakaže pregled u roku od 30 dana, pacijent ima pravo na taj pregled u privatnoj ustanovi. A sve to košta toliko da je ova država mogla sama da kupi još jedan magnet. Nije se pazilo tada da li je to neki pregled koji može da sačeka ili ne. Hitna stanja se ne čekaju nikad, ona se hitno i rješavaju. Mislim da je ovakav način zakazivanja magneta nedomaćinski i neracionalan. Mi ćemo da vratimo konzilijume od 1. maja. Imamo apsurdnu situaciju da su se sa primorja cijelu godinu dana magneti zakazivali samo u privatnoj ustanovi. Mislim da konzilijum mora da odredi šta je hitno snimanje, a šta je stanje koje može da sačeka i više mjeseci. Dešavalo se da magnet glave i sam specijalista zatraži za tri mjeseca, ali zbog zakonske mogućnosti, umjesto da se odredi u KCCG taj termim, pacijent ode nakon mjesec u privatnu ustanovu.

Ističe da od početka govori da se moramo racionalizovati novac koji imaju.

“Osnaživanje bilo koje bolnice u Crnoj Gori, ulaganjem ovog novca, je istovremeno jačanje i naše ustanove. Ne vjerujem da je preko 10 odsto ovih pacijenata bilo na taj način hitno, jer ne znam pacijenta koji je bio hitan, a da nije završio hitnu proceduru u KCCG”, navodi Radulović. 

Promijenili ste dosta rukovodilaca klinika. Da li ste zadovoljni radom novih jer ste rekli da nema „nesmjenjivih“?

RADULOVIĆ: Najvećim dijelom jesam, ali mislim da je racionalno da ih pustim makar šest mjeseci kako bi se stekao potpuni uvid u njihov rad, jer sam tek četiri mjeseca na ovoj poziciji. Najvećim dijelom uistinu jesam, postoje možda neki od njih koji ne postižu rezultate kako smo planirali i moguće da će biti promijenjeni, ali ostaje da u svakom trenutku svako može da bude smijenjen, a sve u cilju da dobijemo bolji Klinički centar.

Kakva je situacija sa Dječijom klinikom na kojoj nedostaje hirurga?

RADULOVIĆ: Mi smo osjetljiviji na djecu. Ali, Institut za bolesti djece je velika ustanova. Tamo ima 45 specijalista i 19 subspecijalista. Dječijih hirurga ima 5, a jedan radi na ugovoru o dopunskom radu i to je premalo definitvno s obzirom na to koliko imaju posla.

Kakav je odziv zaposlenih u KCCG na vakcinaciju protiv korona virusa? Koliki je broj i procenat vakcinisanih?

RADULOVIĆ: Ja sam zadovoljna. Kolege iz Njemačke koji su nedavno bili su nam kazali da oni ne mogu da premaše 35% vakcinisanih.

Mi smo do ovog trenutka uradili vakcinaciju 931 zaposlenog ili 34,1 odsto. Od 578 ljekara, 315 je imunizovano, dakle 54,3 odsto, od 1.304 medicinskih tehničara revakcinisano je 463 ili 35.5%, od 856 nemedicinskog kadra – 154 ili 18%, jer se smatrala imunizacija medicinskog kadra kao prioritetnom.

Osim ovoga, postoje zaposleni koji su sami imali kovid i koji čekaju period od tri mjeseca da bi se vakcinisali. Osim ovoga sam proces imunizacije traje i dalje i mi dnevno vakcinišemo od 60 do 120 zaposlenih i vjerujem da ćemo do kraja vakcinisati preko 70 odsto zaposlenih.

Avatar

Portal Ulcinj

Pročitajte još