Poremećaj štitaste žlijezde: Pravovremenim liječenjem izbjegnite ozbiljne zdravstvene probleme

 Poremećaj štitaste žlijezde: Pravovremenim liječenjem izbjegnite ozbiljne zdravstvene probleme

dr Zoran Hajduković

Konstantan umor, zamaranje, promjene raspoloženja, gojaznost, opadanja kose, simptomi su koji mogu da upućuju na probleme sa štitastom žlijezdom. U protekle dvije decenije došlo je do porasta obolijevanja od poremećaja funkcije štitaste žlijezde za oko 300 odsto, a neliječene promjene ovog organa mogu da dovedu do ozbiljnih zdravstvenih problema. Pretpostavlja se da će se svaka peta žena u jednom razdoblju života susresti s poremećajem rada štitne žlijezde, a u porastu je i broj oboljelih muškaraca.

Osim genetike, nastanak bolesti štitaste žlijezde uzrokuju stresan život, nepravilna ishrana i promjene hormonskog statusa poput trudnoće i menopauze. Poremećaji u radu te važne žlijezde danas su drugi po redu endokrini problem po učestalosti, nakon dijabetesa. Zato se veoma važno na vrijeme rešavati ovaj zdarvstveni problem.

” Neliječeni poremćaj štitaste žlijezde predstavlja atak na cjelokupan metabolizam organizma i funkciju svih organa, zbog čega svi ljudi koji imaju pomenute simptome treba da posjete ljekara kako bi pravovremeno dobili tačnu dijagnozu i započeli liječenje, kaže za portal Ulcinj  pukovnik prof. dr Zoran Hajduković, načelnik Klinike za endokrinologiju Vojno-medicinske akademije I stručni konsultan u poliklinici “ Da Vinci” u Podgorici.

Dr Hajduković napominje da neke osobe duže vrijeme žive sa simptomima karakterističnim za poremećaj ove žlijezde koje pripisuju obavezama ili raznim problemima koji ih muče. Tako s vremenom dolazi do sve većeg zamora, malaksalosti, srčanih problema kao što je poremećaj srčanog ritma, a nekada se kasno uočava i tumor štitaste žlijezde.

” Dešava se da kod pacijenta pronađemo tumor koji je napravio progresiju propraćenu promjenama u okolnim vratnim strukturama, a tu su i psihosomatske manifestacije kao što su promjene raspoloženja sa pojavom depresije, nemira, razdražljivosti… Sve to dugo vremena može da se pripiše drugim organskim sistemima, a ne tegobama sa štitastom žlijezdom. Sada se bolje rade skrininzi, rani pregledi i ultrazvučna dijagnostika, pa se rak prije otkriva, ali je ujedno i izmijenjen stil života koji je prepun stresa. Mi taj stres ne umijemo u potpunosti da objasnimo, ali je činjenica da on ima znatan uticaj na funkciju štitaste žlijezde. I drugi spoljni uticaji poput jonizujućih zračenja i genetike, takođe, utiču na pojavu ove vrste karcinoma “, ističe dr Hajduković.

On pojašnjava da se analizom krvi dolazi do hormonalnog profila osobe, odnosno provjerava se stanje hormona T3, T4 i TSH, a nekada ljekari traže da pacijent uradi i analizu iz krvi određenih antitela koja dokazuju da u organizmu postoje određeni autoimuni procesi. Kada endokrinolog sumnja na postojanje kancerskih promjena u štitastoj žlijezdi, traži i da se urade i određeni tumorski markeri, što se sve određuje laboratorijski.

” Kada se utvrdi da osoba ima smanjenu funkciju štitaste žlijezde, hipotireozu, onda joj se saopštava da mora da uzima doživotnu terapiju. Budući da su žene najčešći pacijenti, važno je saznanje da li su imale trudnoću, a ako to planiraju, posebno im se naglašava potreba češćih kontrola kod endokrinologa. Kod pacijentkinja koje više ne planiraju da rađaju imamo malo komotniji pristup, ali je važno u određenim vremenskim intervalima pratiti kvalitet dejstva terapije”, tvrdi dr Hajduković.

S druge strane, kako ističe naš sagovonik, za osobe koje pate zbog povišene funkcije štitaste žlijezde, hipertireoze, ljekari imaju nešto drugačiji pristup.

” Takva osoba znatno gubi na tjelesnoj masi, ima izrazito zamaranje, preznojava se… Ukoliko su kod pacijenta u pitanju tumorske promjene, odlukom tima ljekara se odlučuje da li je potrebno obaviti operaciju. U slučaju da se utvrdi da osoba ima čvoriće na štitastoj žlijezdi, moraju da se urade dodatne analize i punkcija žlijezde, kako bi se utvrdilo da li je riječ o promjenama koje treba periodično „pratiti” ili je važno da se što prije uradi operacija. Nisu svi čvorići istih strukturalnih karakteristika i nije njihova veličina presudna za odluku o daljem liječenju, objašnjava dr Hajduković.

On ističe da predrasuda da ako neko ima oboljenje štitaste žlezde, verovatno mu nedostaje jod, nije tačna.

– Svi mi redovno ishranom unosimo dovoljno joda od kada je krenula u bivšoj Jugoslaviji jodizacija soli. Narodni ljekovi ne mogu mnogo ni da pomognu, ali ni da odmognu. Osobe koje imaju pojačan rad štitaste žlijezde nije pametno da pojačano unose namirnice sa jodom, jer on učestvuje u sintezi hormona ove žlijezde. Opšti pristup u svijetu je da ljudi u određenim vremenskim intervalima uzimaju selen. Iako se u javnosti često o tome priča, ne mislim da ljudi sa smanjenom funkcijom štitaste žlezde treba da izbjegavaju povrće poput kupusa, brokula, prokelja, zaključio je dr Hajduković.

Avatar

Suzana Ganić

Pročitajte još