„Nebriga o siromašnima nastavljena i tokom korona godine”

 „Nebriga o siromašnima nastavljena i tokom korona godine”

Izvor: Pixabay

Pandemija je donijela brojne probleme a jedan od njih je i borba za egzistenciju. Iz Svjetske banke predviđaju da bi u Crnoj Gori zbog korone u siromaštvo moglo da upadne od 9.000 do 20.000 ljudi. No, zvaničnih podataka kada je ovaj problem u pitanju u Monstatu i Ministarstvu finansija i socijalnog staranja za proteklu godinu još uvijek nemaju, dok u pojedinim organizacijama poput „Banke hrane“ tvrde da im se za pomoć javlja sve veći broj građana, te da rješenje nisu humanitarne akcije već sistemski odgovor na krizu kroz izradu Nacionalne strategije za borbu protiv siromaštva.

Sredinom jula 2020. godine, samo četiri mjeseca nakon što je registrovan prvi slučaj kovida u našoj zemlji, viša ekonomistkinja u Svjetskoj banci Trang Van Nguyen je agenciji Mina Business kazala da bi u Crnoj Gori čak do 20.000 ljudi moglo da zapadne u problem siromaštva. A, ukoliko se desi i drugi talas posljedice bi mogle biti i gore.

Nguyen je tada kazala da su u Svjetskoj banci procijenili da bi prihodi jednog domaćinstva u prosjeku mogli da se smanje pet do deset odsto, u zavisnosti od toga koliko će kriza u vezi sa kovidom trajati. A, na pitanje da li postoje neke posebne ciljne grupe u Crnoj Gori kojima više prijeti rizik od siromaštva, odgovorila je da je i prije krize izazvane pandemijom u državi bilo identifikovano više grupa koje su u riziku od siromaštva.

“Može se očekivati da su to grupe koje pripadaju etničkim manjinama, porodice sa velikim brojem djece i čiji članovi rade u neformalnom sektoru, kao i porodice u kojima je prisutan nizak nivo obrazovanja. Tu ima i kategorija kao što su stariji ljudi i osobe sa invaliditetom, koji su ranjive grupe, ne možda sa prihodovne strane koliko sa strane zdravstvene zaštite i socijalne inkluzije”, objasnila je Nguyen agenciji Mina Business.

„Unapređenje sistema socijalne zaštite prioritet nove Vlade“

Iako su predviđanja Svjetske banke zabrinjavajuća, podatke o tome koliko je ljudi tokom 2020. zapalo u stanje siromaštva, u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja još uvijek nemaju ali navode da je unapređenje cjelokupnog sistema socijalne zaštite, kao i osnaživanje privredne aktivnosti, predstavljaju prioritete nove Vlade, čija će realizacija smatraju direktno uticati na smanjenje stope siromaštva.

Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore predano rade na suzbijanju siromaštva, u prilog čemu govori i činjenica da je novi paket mjera podrške privredi i građanima za prvi kvartal 2021. godine obuhvatio najugroženije kategorije stanovništva u znatno većem obimu od svih ranije usvojenih paketa“, kazali su iz ovog resora FOS-u i dodali da u partnerstvu sa UNICEF-om, sprovode detaljnu analizu sistema socijalne zaštite, nakon čega će se pristupiti izradi mape puta za reforme.

„Poseban dio tog programa usmjeren je na smanjenje dječjeg siromaštva, koje je prepoznato kao osnov za bolju budućnost Crne Gore“, naveli su.

Na pitanje koliko je ljudi tokom 2020. godine primalo socijalnu pomoć i da li se taj broj uvećao u odnosu na 2019. s obzirom na aktuelnu krizu, iz Ministarstva kažu:

„U decembru 2019. pravo na materijalno obezbjeđenje ostvarilo je 8.553 porodica sa 28.800 članova. U decembru 2020. pravo na materijalno obezbjeđenje ostvarilo je 8.398 porodica sa 28.338 članova, što znači da je došlo do blagog pada broja korisnika.“

Medojević: Nužna izrada Nacionalne strategije za borbu protiv siromaštva

Već od prvog zaključavanja NVO „Banka hrane“ javljali su se ljudi kojima je bila neophodna pomoć a taj broj je, kako navodi predsjednica ove organizacije Marina Medojević, bio i oko desetak porodica na dan. Iako su i sami zbog nedostatka osnovnih uslova za rad 10. aprila stopirali velike organizovane akcije, ona kaže da su se ipak trudili da pomognu koliko mogu. No, sve je to smatra jednokratno rješenje te hitno treba izraditi Nacionalnu strategiju na koju je konstantno upozoravala.

„Važno je usmjeriti napore na izradu Nacionalne strategije za borbu protiv siromaštva (na koju mi  iz ‘Banke hrane’ upozoravamo više godina a koja je zaboravljena u fioci) radi smanjenja posebno apsolutnog siromaštva, raditi kontinuirano na mjerenju siromaštva i osigurati podmirenje osnovnih potreba stanovništva. Cilj strategije za borbu protiv siromaštva i isključenosti mora biti ne samo ublažavanje i smanjenje nego i prevencija socijalnih problema“, pojašnjava za FOS dodajući da je Monstat dužan da obezbijedi odgovore na nekoliko ključnih pitanja koja bi bila polazna osnova za izradu dokumenta:

„Neka od njih su – koliko se vremena ljudi zadržavaju u siromaštvu? Po mom mišljenju predugo i rijetki su oni koji su ušli u zonu siromaštva i izvukli se iz nje. Mi imamo u evidenciji po tri generacije siromašnih u okviru jedne porodice. Koliko je apsolutno siromašnih, onih koji nemaju ni dva eura dnevno za hranu po osobi? Koliko ih je među korisnicima MOP-a, penzionerima, nezaposlenim, neevidentiranim (nemaju posao, ne nalaze se na Zavodu za zapošljavanje), žrtvama tranzicije…“

Prilikom rješavanja ovog problema bilo bi poželjno, smatra, ići u dva smjera.

„Prvi je poboljšanje novčanih transfera kako bi se povećala obuhvatnost onih kategorija kojima je pomoć najpotrebnija. Drugi je da se učini sve kako bi se najugroženijem stanovništvu dala šansa za zaposlenje. Ljudi radom stiču samopuzdanje, uključuju se u društvo i postaju stvaraoci a ne korisnici dobra“ navodi sagovornica FOS-a dodajući da bi bile korisne i mjere poput „naplate poreskog duga, smanjenja nadoknada javnim finkcionerima, progresivnog oporezivanja dobiti pravnih lica, progresivnijeg oporezivanja dohotka kao i nulta stopa poreza na hranu za djecu, osnovne životne namirnice i higijenu“.

Naglašava i potrebu ulaganja, posebno dobrostojećih kompanija, u opštekorisne svrhe.

„Nikad se kod nas nije otvorila tema koji su kapaciteti našeg društva, građana i kompanija da daju u korisne svrhe, da se to davanje sistemski podstiče izvjesnim poreskim stimulansima i da se tako razvije određena održiva struktura na nivou lokalnih zajednica, regije ili države. Moramo raditi na tome zajedno, da svaki iole dobrostojeći građanin ima izvjesnu odgovornost davanja u opštekorisne svrhe i da se razvije takva kultura. Kod nas je, nažalost, stvarnost drugačija. Pomažu više oni koji i sami žive slabijim standardom.“

„Visina dječijeg dodatka da prati razvojne potrebe djece“

Ukazuje i na značaj dječijih dodataka pa naglašava da iznos onih koji dobijaju ova sredstva treba prilagoditi razvojnim potrebama djeteta.

Siromaštvo je jedan od razloga što djeca ne nastavljaju školovanje a znamo da se sa obrazovanjem siromaštvo smanjuje. Dječiji dodatak treba da imaju djeca iz socijalno ugroženih poridica spram uzrasta u kojem su, dakle da prate razvojne potrebe djece – ne može biti isti iznos za sve uzraste, nerealno je. Nakon stabilizacije ekonomskih prilika u državi, moje je mišljenje, da svoj djeci treba dati dječiji dodatak“, kaže Medojević dodajući da je kvalitetno obrazovanje najbolje je sredstvo prevencije siromaštva i najefikasniji način bijega iz siromaštva. Takođe ima još načina za podršku:

Obezbeđivanje besplatnih kvota električne energije za siromašne mora biti jedan od načina naše borbe protiv siromaštva. Zabrana isključivanja struje ranjivim kategorijama mora biti obavezujuća. Jednokratnula pomoćse najčešće kreće oko 30-50€, (100€ u izuzetnim situacijama ) i za koju postoji zakonska mogućnost da je dobiju maksimalno dva puta tokom godine. Smatram da ona nije rješenje koje daje rezultate a posebno što nema pravila pri donošenju oduka te se često dešavaju zloupotrebe. Moramo  ljude vratiti u život. Zdrav i sposoban čovjek ne treba da ostane na marginama društva, već mora da radi i da se obrazuje.Moramo da ga uvedemo u sistem, a ne da živi od danas do sjutra. Mi nemamo strateških dokumenata o ovim problemima i smatram ih veoma hitnim za rješavanje.“

Medojević – „Tokom 2020. za siromašne nedovoljno urađeno, nebriga nastavljena i tokom ‘korona’ godine“

Problem siromaštva u Crnoj Gori, prema riječima Medojević, pitanje je koje se decenijama odgađalo.

„Ni prije korone ništa značajno nije urađeno za siromašne i ta nebriga se nastavila i tokom ‘korona’ godine. Pomenuću da je svega sedam eura povećana socijalna pomoć za deset godina. Ljudi su se samoorganizovali i snalazili da prežive prije korone i sada im te mogućnosti nisu dostupne… Gdje je u svemu ovome naša država, koje su njene obaveze prema najranjivijim u ovim teškim danima“, navodi sagovornica FOS-a dodajući: „Socijalni karton kod nas  ne funkcioniše kako treba tako da ne znamo ko je zaista u potrebi, ili znamo pa ignorišemo jer je najlakše manipulisati sa najugroženijima. Postoje i dalje zloupotreba korisnika socijale, pomoć dobijaju oni koji rade privatne poslove a na drugoj strani su od pomoći uskraćene porodice koje zaista žive veoma teško. Evo zadatka za novu Vladu da ispravi nepravdu.“

Stoga su, pojašnjava, prioritetiod kojih zavisi dostojan život građana sljedeći:

„Kontinuirano obezbjeđivanja namirnica i higijenskih paketa, neophodna odjeća i obuća za najugroženije; obezbjeđenje kontinuiteta i dostupnosti zdravstvenih usluga i psihološke podrške; podršku djeci u učenju na daljinu i proširivanje broja korisnika, subvencija struje (ja se licno zalažem za određeni broj besplatnih kilovat sati najugroženijima), ugroženim porodicama (ne samo korisnicima socijale), posebno onima sa djecom školskog uzrasta i starim i bolesnim, unapređenje politika zapošljavanja kroz ciljane intervencije usmjerene na uvećanje zaposlenja onih koji su ostali bez posla zbog posljedica epidemije. Ono što smatram jako bitnim je da se omogući najugroženijima besplatno stanovanje bilo da se radi o socijalnim stanovima ili nadoknadi kirije.“

Ono na šta godinama apeluje je i osnivanje alimentacionog fonda za jednoroditeljske porodice.

„To je opcija da porodica ostane zaštićena od neodgovornih ili siromašnih roditelja koji ne mogu da participiraju u troškovima života porodice koja nije uspjela ostati zajedno. Razmotriti mogućnost stipendiranja djece iz najsiromašnihih porodica do sticanja prvog zvanja, bio to zanat ili fakultetska diploma, ako se radi o darovitij djeci kao način sprečavanja cikličnog siromaštva.“

„ Paket mjera mnogima nije omogućio da ostvare pravo na pomoć“

Iako iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja navode da je paket mjera koji su donijeli prošle sedmice za podršku privredi i građanima sveobuhvatniji nego ikada, Medojević smatra da su pojedine kategorije opet zaboravljene.

„Sadašnji paket mjera nije omogućio mnogima koji su bez ikakvih prihoda ili imaju veoma niska primanja da ostvare pravo na pomoć. Među njima su nezaposleni koji se ne javljaju na ZZZ jer im je ponuđena takva opcija od strane te ustanove. Prihvatili su je jer su izgubili povjerenje da će im biti pružena šansa za posao. Pomoć neće dobiti i oni koji primaju samo 68 eura tuđe njege i pomoći, a znamo da tu pomoć ima lice kome je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili senzornih oštećenja neophodna njega. Tu su i one porodice koji ne dobijaju alimentaciju redovno ili je uopšte ne dobijaju. Koliko ima penzionera koji jedva sastavljaju kraj sa krajem a koji neće dobiti pomoć jer im penzija sa euro, dva prelazi limit od 222 eura koje je Vlada donijela. Šta je sa onima koji preko biroa za zaposljavanje dobijaju nepunih 100 eura mjesečno. Mora se obihvatili još jedan dio stanovništva sa jednokratnom pomoći a proširiti i broj korisnika materijalnog obezbjeđenja porodce, za sve one koji su ostali bez ikakvih prihoda“, izričita je ona osvrćući se još jednom na neadekvatno funkcionisanje socijalnog kartona koji naša zemlja ima i koji bi omogućio uvođenje određenih izmjena u sistem socijalne zaštite ali i, kako navodi, sprječavanje zloupotreba.

„Ovaj sistem je umrežio podatke koje posjeduje Fond PIO, Poreska uprava, ZZZCG, Ministarstvo poljoprivrede, prosvjete, katastar, kao i Centralni registar motornih vozila. Znači imamo sve potrebne podatke o građanima CG. Kako su onda moguće zloupotrebe a svi znamo da ih ima i da zato trpe oni kojima stvarno pomoć treba. Koliko su zloupotrebe socijalne pomoći oštetile budžet, do sada nemamo podatke“, navodi ona.

MONSTAT: Podaci o relativnom siromaštvu za 2020. biće objavljeni krajem godine

Iako je očigledno da je krza uzela maha s obzirom da uskoro zaokružujemo punu godinu u borbi sa kovidom 19, zvanični podaci o relativnom siromaštvu, biće objavljeni 7. decembra.

Uprava za statistiku trenutno ne raspolaže podacima o pokazateljima siromaštva za 2020. godinu. Izvor podataka o pokazateljima siromaštva je Anketa o dohotku i uslovima života (EU-SILC). Shodno Godišnjem planu zvanične statistike i Kalendaru objavljivanja statističkih podataka za 2021. godinu, podaci o relativnom siromaštvu za 2020. godinu su planirani da se objave 7. decembra 2021. godine“, saopšteno je FOS-u iz Monstata.

Posljednji dostupni podaci su, kako navode, oni za 2019. i dostupni su na sajtu Uprave za statistiku. Shodno raspoloživim podacima za period 2013-2019 stopa rizika od siromaštva konstantno je bila najvisočija u Sjevernom regionu.

izvor FOS media

Avatar

Portal Ulcinj

Pročitajte još